Nešpula (nešpola; pogrešno nazivana i Japanska mušmula, znanstveni naziv Eriobotrya japonica) je zimzelena voćka iz Kine (porijeklom) i Japana. Srodnik joj je jabuka. Uvrštena je u suptropsko voće, ali bez problema podnosi temperaturu zraka i do -10 °C. Uz to dobro podnosi sušu, a nešto slabije jaki vjetar.

Izgled

Naraste 5-10 m u visinu, najčešće 3-4 m. Listovi su naizmjenični, jednostavni. Dugi su 10-25 cm i tamnozelene su boje. Cvjetanje započinje u listopadu, a završava u prosincu, u razdoblju kada je većina voćaka u fazi mirovanja i bez lišća. Cvjetovi se formiraju u piramidalnim grozdovima (metlicama) na vrhu jednogodišnjih izboja. Bijele su boje, a promjer im je 2 cm. Imaju pet latica. Imaju ugodan, sladak miris koji se može osjetiti s velike daljine. Plodovi su zreli u kasnu zimu ili rano proljeće. Veliki su 3-5 cm. Plodovi su ovalnog, zaobljenog ili kruškolikog oblika. Boja im je žuta, narančasta, ili rjeđe crvenkasta. Najslađi su kad su mekani i žuti. 30 % ploda sadrži sjemenka.

Koristi

Plodovi joj se koriste u pripremi želea, marmelade, sirupa, likera, itd. Također se često koriste i u pripremi voćnih salata. Mladi plodovi se koriste za pravljenje pita. Sirup japanske mušmule se u tradicionalnoj kineskoj medicini koristi za ublažavanje kašlja. U Japanu se jede svježa ili nekad konzervirana, jer joj plod zna biti presladak.

Povijest

Japanska mušmula je voće podrijetlom iz jugoistočne Kine. Uvedena je u Japan oko 700 godine, gdje se udomaćila i uzgaja se tamo više od tisuću godina. Za nju postoje kinski naziv pipa (枇杷) i japanski biva[2]. Također se udomaćila u Indiji, dijelu Mediterana, Južnoj Americi i dr..

Spominje se u drevnoj kineskoj književnosti, kao što su pjesme Li Poa. U portugalskoj literaturi se spominje još prije velikih zemljopisnih otkrića.